Kreativni laboratorij - kolegijKreativni laboratorij - silabusEdukacija u KKINatječaji

Kreativni laboratorij - kolegij

Uvođenje modula kulturnog poduzetništva/kreativnog poduzetništva u postojeće akademske programe na lokalnim institucijama visokog obrazovanja koji se tiču kulturnih i kreativnih industrija

Polazne pretpostavke

Domena kulturnih i kreativnih industrija prepoznata je na svim razinama kao značajna u sklopu općeg razvoja EU, a posebno na razini razvitka edukacije i gospodarstva, što je i zapisano u temeljne dokumente EU, kao i politike EK.

Hrvatska je od 01.07.2013. članica EU, a odgojno-obrazovni sustav kao i sustav visokog obrazovanja još uvijek ne vidi jasno potencijal razvoja kreativnosti u ukupnosti razvoja pojedinca i društva kao što teško prepoznaje smisao kreativnosti u cijelom spektru disciplina, od znanosti do umjetnosti.

Postoji jasna društvena diferenciranost između filozofije i operativnog smisla poduzetništva prema filozofiji i operativnom smislu kulture, pri čemu je izražena disciplinska podjela tipična i za obrazovni sustav podjela koja u suvremenom svijetu umreženih komunikacija izaziva nižu razinu složenosti krajnjeg proizvoda, štogod taj proizvod u konačnici bio.

To je svakako jedan od razloga nekonkurentnosti hrvatskog društva, uslijed slabe ponude složenih proizvoda. K tome, postoji i evidentirano niska razina kulture inovativnosti, čemu su ekonomski parametri samo jedan od razloga, a kao drugi važan parametar svakako se može istaknuti i usko poimanje kulture.

Sveučilište u Zagrebu kao kvantitativno i kvalitativno vodeći element sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj ima potencijale, ali i ograničenja u svojoj strukturi, a koji se reflektiraju i na poziciju kulture unutar kurikuluma i silabusa. To se svakako reflektira i na ishode učenja koji su često nejasno definirani, a u pravilu i vrlo usko disciplinski definirani, limitirajući tako mogućnosti za samorazvoj kao i profesionalni razvoj diplomiranih studenata.

U toj kompleksnoj slici društva i obrazovnog sustava kojih je glavna karakteristika da su zapušteni na vjetrometini modernizacijskih valova, ocrtava se kao jasan problem pitanje modernosti, odnosno kategorije uključenosti hrvatskog društva u ključne matice tokova razvoja civilizacije danas. U tim maticama snažan razvoj kulturne industrije upravo kao jednog od supstancijalnih elemenata modernosti jest neprijeporan i svakako važan na svim razinama društvenosti, od identiteta zajednice do njegovog gospodarskog blagostanja.

Kreativnost je kategorija koje povezuje sve prethodno izrečene tvrdnje, bilo da je supstancijalno ugrađena u samu bit kulture, samorazvoja, profesionalnog i disciplinskog te, naposljetku i institucionalnog razvoja zapadnoeruopske kulture.

Razvoj tehnologije je posljednjih desetljeća još dodatno naglasio tu dimenziju kroz stvaranje iznimno učinkovitih modela komunikacije na globalnoj razini. Iako se o realnom, pozitivnom i negativnom, efektu tih modela (poput društvenih mreža) još raspravlja, kao što se raspravlja i o etičkoj dimenziji mnogih izrazito komercijalnih kulturnih proizvoda, poput video igara, a posebno onih s nedvojbenim prikazom scena nasilja, jasno je da će komunikacijska tehnologija i dalje imati važnu ulogu u civilizacijskim procesima, na aktualnoj razini iskustva modernosti.

Kreativnost je međutim najveći potencijal u susretu različitih znanstvenih i umjetničkih struka i specijalnosti. Što bi pripadnici zajednice Sveučilište u Zagrebu mogli prinijeti boljoj vidljivosti fenomena kulturnih i kreativnih industrija?

Hipoteza je da bi mogli utjecati kada bi se na različitim studijskim programima kao izborni predmeti ponudili sadržaji čiji će ishodi učenja poticati studente na istraživanje, eksperiment, otvorenost uma i duha te interakciju s drugim disciplinama. Radno, to područje crossovera, odnosno fuzije, nazivamo poduzetništvo u kulturi ili kreativno poduzetništvo.

U svrhu preispitivanja polazišnih pretpostavki formirana je neformalna radna skupina sastavljena od profesora s nekoliko sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Ekonomski fakultet, Akademija likovnih umjetnosti, Prirodoslovno-matematički fakultet, Muzička akademija i Studij dizajna.

U prvoj od dvije sesije analitičkih razgovora koja je održana 11. studenog 2013. obrađene su slijedeće teme:

Rasprava je istaknula potrebu propitivanja razumijevanja kreativnosti i dosizanja kulture inovacije. Istaknuto je postojanje dviju krajnosti u funkcioniranju Sveučilišta jedna gdje postoji entuzijazam i želja za promjenom na bolje i druga gdje postoji slaba suradnja, površan odnos prema kreativnosti ili čak opće pomanjkanje kreativnosti. Trenutačna kriza u kojoj se nalazi Hrvatska je dobrim dijelom posljedica nedostatka kreativnosti, nedostatka opće kulture inovativnosti i izostanka suradnje pojedinih društvenih sektora, a u užoj sferi visokog obrazovanja izostanka kulture dijaloga i suradnje te osiguranja kvalitete obrazovnog procesa.

Istaknuto je da znatiželja osobe prethodi kreativnosti bez koje nema stvaralačkog procesa te kako je posljedica kreativnosti nova znanost i nova umjetnost. Također, napomenuto je da Sveučilište ne koristi dostatno univerzalnost ponuđenih studijskih programa koji se odvijaju tijekom akademske godine. Utvrđeno je da treba razumjeti interdisciplinarno povezivanje kao dodatnu vrijednost i priliku za razvoj. Znanje bez kreativnosti je mrtvo i tek kada se iskustva krenu izmjenjivati, ona počne bujati. Kreativnost je često getoizirana i postoji u “malim tvrđavama”, a u nekim slučajevima u potpunosti izostaje. A kreativnost je reakcija na izloženost, a ne konstrukcija, pa bi na Sveučilištu trebalo stvarati dobre podloge za inicijative izlaganja pojedinaca iz znanosti i umjetnosti ili čak čitavih studija drukčijim iskustvima. Posebno stoga jer Sveučilište kroz strategiju za studentski razvoj i cjeloživotno učenje ima namjeru stvoriti suvremene studijske programe i obrazovno okruženje, poticati kreativnost i inovativnost te razvijati obrazovanje za razvoj društva i kulture. Ciljevi koji proizlaze iz strategije trebaju biti vrhunske kompetencije, inovacije i tehnologije te razvoj gospodarske i društvene kulture, a trenutačno je najveći problem kritična masa koja je potrebna za pokretanje promjena na bolje. Zaključeno je da će iz ovih pretpostavki na drugoj sesiji biti stvorene načelne didaktične osnove za kolegij koji bi poticao suradnju i kreativnost.

U drugoj sesiji koja je održana u istom sastavu 13. prosinca 2013. diskutirano je o okvirnim sadržajima jednog kolegija koji bi osvještavao kreativne potencijale studenata i nastavnika. Diskutiralo se o slijedećim temama:

Sudionici su se složili kako bi srž kolegija trebalo biti odgajanje generacija koje vjeruju u sebe i druge (izgradnja povjerenja u društvu) i poticanje “Ti to možeš” stava s ciljem promjene sustava vrijednosti na bolje. Također studente treba osvijestiti kako im diploma ne garantira posao i da je od fakultetskog obrazovanja najvažnije dobiti znanje o tome kako neprestano učiti tijekom života i odgovarati na brze civilizacijske mijene. Sudionici (izvođači-mentori i polaznici-studenti) trebali bi ući bez predrasuda u kolegij te bi kroz kolegij trebali stvoriti uvažavanje i otvorenost prema svemu što ih okružuje. Također kolegij bi trebao proizvoditi konkretnu vrijednost i biti orijentiran prema tržištu te bi fokus trebao biti na akciji, jednostavnom radu na projektu kojeg se onda kroz sam proces usavršava putem interaktivnih koraka.

Ishodi učenja i metode rada treba shvatiti kao strateške ciljeve kolegija kako bi se nakon njih definirao silabus. Smatra se kako bi kolegij načelno trebalo podijeliti na dva dijela:

Nužno je da kolegij stvara inspiraciju u doticaju s drugima te da od sudionika ne traži objekte ili forme, nego iznimno kreativne procese. Kolegij bi trebao imati uporište u tri točke:

Zaključak je da se kolegij nazove Kreativni laboratorij/Creative Lab, koji bi načelno, slijedeći "Dublin descriptors" imao slijedeće ishode učenja:

Nakon sudjelovanja u izvedbi ovog predmeta student će biti sposoban:

A u kolegiju bi se didaktika rada zasnivala na slijedećim metodama:

Zaključak obje sesije je raspravljen na finalnom sastanku 24. siječnja 2014. i zaključeno je da se za zimski ili ljetni semestar akademske godine 2014./15. za izvođenje na Sveučilištu u Zagrebu ponudi za izvođenje kao izborni predmet Kreativni laboratorij/Creative Lab i to slijedećim sastavnicama: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Akademija likovnih umjetnosti, Muzička akademija, Studij dizajna i Ekonomski fakultet. Voditelji kolegija bili bi svi profesori (po jedan) s tih institucija, a sa svake institucije bi se uključilo do pet studenata tako da bi ukupna grupa činila maksimalno 25 studenata. Rad na kolegiju bi se održavao prema planu rada na svim navedenim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, tijekom jednog modula koji bi trajao dva tjedna s ukupno trideset sati i to prema slijedećoj strukturi: prva trećina programa (10 sati) obuhvatila bi uvodna teorijsko-metodološka predavanja voditelja, a dvije trećine (20 sati) obuhvatio bi vođeni projektni rad. Finalna prezentacija bila bi održana za profesore i studente sa svih sudjelujućih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.