• Interdisciplinarnost, objedinjavanje (povezanost) struka
• Kreativnost u radu
• Sposobnosti (stručnost, analitičnost, sinteza) u radu i poslovanju
• Konstantna edukacija
• Snalažljivost, mogućnost prilagodbe
• Izdržljivost, strpljenje
• Entuzijazam
• Samopouzdanje
• Sposobnost improvizacije i manipulacije (poslovne )
• Svjesnost šireg konteksta
• Tradicija gradnje
• Nasljeđe, arhitektonska i kulturna baština

• Nerazvijenost sustava i standarda u poslovanju
• Manjak komunikacija unutar struke – „arhitekti sekta“
• Razjedinjenost struke, manjak zajedništva, poslovnog i razvojnog povezivanja (klasteri, savezi, zadruge i dr.)
• Podijeljenost unutar struke, klanovi unutar struke
• Nedostatak bavljenja razvojem struke razvojne strategije
• Strukovni interesi ispred osobnih (bez zajedničkog cilja)
• Nemogućnost, nesudjelovanje odlučivanja na višim instancama pri izradi
• Nedovoljna i neprimjerena educiranost
• Nepostojanje medijskog prostora koji približava struku široj javnosti – u smislu edukacije klijenta
• Neodgovornost
• Elitizam
• Nekoherentnost
• Apatičnost struke, (ne bune se; ne postoji cjenik kojeg se svi drže)
• Manjak poduzetničkog duha, poduzetničkih vještina i ponašanja
• Manjak osmišljenih i sustavnih aktivnosti za razvoj tržišta (edukacija klijenata, umreženost s investitorima, marketing i dr.)
• Nedovoljno razvijen „client oriented“ pristup u poslovanju
• Neinformiranost o mogućnostima korištenja programa i fondova EU
• Manjak osposobljenosti za pripremu projekata za financiranje iz fondova EU

• Programi i sredstva fondova EU za financiranje razvojnih projekata 2014.-2020., posebno za urbani razvoj
• Javni natječaj, uz promjene Zakona o javnoj nabave
• Izrada strateških razvojnih dokumenata, nacionalnih, županijskih i lokalnih za razdoblje 2014.-2020. (u skladu s razvojnim smjernicama EU)
• Povezivanje s gradskim/državnim institucijama i stvaranje zajedničke strategije
• Državna i javna potporna infrastruktura za pripremu razvojnih projekata za fondove EU (razvojne i druge agencije, ministarstva, područna i lokalna samouprava i dr.)
• Revitalizaciji grada, zapuštenih prostora i utjecaj na porast cijena nekretnina
• Zapuštenost građevne supstance
• Niska cijena nekretnina
• Investicije u infrastrukturu
• Očekivani rast gospodarstva
• Osvještavanje gradski upravljačkih struktura o potencijalima KKI za razvoj grada

• Administrativne barijere, ograničenja u poslovanju (birokracija)
• Promjene zakonske regulative i nestabilnost poslovnog okružja
• Konkurencija iz drugih dijelova EU, tvrtke koje mogu pružiti kvalitetnije usluge i reference koje domaće tvrtke nemaju
• Veliki troškovi poslovanja ( porezi, nameti i dr.)
• Izostanak poboljšanja u Zakonu o javnoj nabavi (problem je cijena, a ne kvaliteta)
• Diktat tržišta s jačanjem ponude za uslugama sa srozavajućom kvalitetom zbog nedostatka vremena i novca

Poticati poboljšanje edukacije u području arhitekture kroz:

• dodatne suvremene edukacijske programe za razvoj kreativnosti, inovativnost, korištenje novih tehnologija i dr.
• programe za jačanje poduzetničkog duha, poduzetničkih vještina i ponašanja, te management
• programe za razvoj “client oriented“ pristupa u poslovanju i odnosima na tržištu

Poticati poslovno i razvojno povezivanje, umrežavanje i suradnju arhitekata za zajednički nastup na domaćem, EU i svjetskom tržištu kroz:

• osnivanje i unapređenje rada klastera, saveza, zadruga radi jačanja strukovnih interesa
• oblikovanje i provedbu strategije razvoja struke (zajednička vizija, razvojni ciljevi, provedbene aktivnosti, praćenje i vrednovanje rezultata i učinaka)
• jačanje položaja i uloge arhitekata u partnerstvu javnog, privatnog i civilnog sektora u osmišljavanju, oblikovanju i provedbi razvojnih strategija grada
• projekte i sustavne aktivnosti za razvoj tržišta (informiranje, edukacija klijenata, umreženost s investitorima, marketing i dr.)
• uspostavu standarda, pravila, načina poslovanja radi prevladavanja podijeljenosti unutar struke (klanovi, elitizam i dr.), poboljšanje kvalitete i povećanja konkurentnosti

Uključiti arhitekturu u novi sustav djelatnosti i indikatora za mjerenje doprinosa KKI gospodarskom i društvenom razvoju kroz:

• uvođenje djelatnosti arhitekture kao dijela KKI u gradsku statistiku (dopuna NKD)
• pilot provedbu statističkog praćenja arhitekture

Poticati podizanje svijesti gradske uprave o važnosti arhitekture za razvoj pametnog i održivog garda kroz:

• osvještavanje gradskih upravljačkih struktura o potencijalima i resursima arhitekture u koncipiranju i planiranju razvoja grada
• pripremu gradskih vizionarskih i strateških projekata visoke „arhitektonske“ kvalitete i uključivanje arhitekata u njihovu izvedbu
• uspostavu standarda i mjerila kvalitete za usluge i projekte kako bi se očuvala i podigla razina izvrsnosti usprkos diktatu tržišta i srozavanju kvalitete zbog nedostatka vremena i novca
• uspostavu modela sustavne suradnje s gradskim institucijama u upravljanju i planiranju razvoja

Poboljšati uvjete za razvoj sektora arhitekture kroz:

• korištenje gradskih resursa (prostori, razvojni projekti, informacije, medijskI potencijali, financijski izvori i dr.) za povećanje kvalitete i konkurentnosti djelovanja arhitekata
• uključivanje u projekte revitalizacije grada, zapuštenih prostora
• smanjivanje lokalnih doprinosa i davanja za kreativni i inovativni rad arhitekata (poticanje razvoja kreativnosti i povećanja konkurentnosti grada)
• podršku grada sektoru arhitekture u poboljšanju Zakona o javnoj nabavi (osiguranje kvalitete razvojnih projekata)
• smanjivanje lokalnih administrativnih barijera i ograničenja u poslovanju sektora arhitekture

Poticati jačanje marketinga sektora arhitekture u gradu, Hrvatskoj i u inozemstvu kroz:

• jačanje nastupa u medijskom prostoru radi informiranja, upoznavanja i približavanje struke široj javnosti
• projekte inovativnog predstavljanja i povezivanje s drugim sektorima (turizam, gospodarstvo, sport i dr.)

Poboljšati pristup financiranju poslovanja i razvoja sektora arhitekture kroz:

• informiranje o mogućnostima i dostupnosti izvora financiranja (razni državni i gradski programi, zaklade i donacije, inozemni izvori i dr.)
• podršku u korištenju fondova EU i drugih izvora, domaćih i međunarodnih

Uspostaviti Centar za KKI i poticati njegov rad na razvoju KKI kroz:

• formaliziranje intrasektorske suradnje za područje arhitekture i drugih kulturnih i kreativnih industrija (povezivanje gradskih ureda, javnih poduzeća i ustanova na programima i projektima koji se tiču kulturnih i kreativnih industrija)
• omogućavanje i promicanje povezivanja arhitekture i drugih kulturnih i kreativnih industrija s ostalim granama gospodarstva (match-making, monitoring i evaluacija javno-privatnih partnerstva na području grada Zagreba)
• proaktivno promicanje intersektorskog umrežavanja
• oblikovanje politike poticaja za osnivanje malih i srednjih poduzeća u kulturnim i kreativnim industrijama
• poticanje međunarodne vidljivosti i suradnje zagrebačkih kulturnih i kreativnih industrija
• Temeljno područje rada administrativne jedinice prati propozicije Akcijskog plana poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu a koje su predstavljene pod tri glavna strateška cilja s dalje razrađenim specifičnim ciljevima i mjerama.

• Kreativnost u radu
• Znanje, vještine i sposobnosti za složene zadaće u kreaciji i produkciji
• Multidisciplinarnost u pristupu i realizaciji projekata
• Fleksibilnost u poslovanju
• Sposobnost i upornost (snalažljivost, hrabrost) za samoodržanje i razvoj u nepovoljnom poslovnom okruženju
• Relativno velik broj kvalitetnih i uspješnih projekta s obzirom na malo domaće tržište i nepovoljno poslovno okružje

• Neadekvatna edukacija, zastarjeli modeli edukacije koji ne slijede i ne odgovaraju promjenama i razvoju dizajna u svijetu
• Podijeljenost, nesklonost povezivanja u konkretnim projektima, “one man band“ simptom
• Nepovezanost u poslovanju i u razvoju, inertnost i autističnost struke
• Nelojalna konkurencija zbog nedostatka, standarda, pravila i dr
• Manjak odgovarajuće definicije djelatnosti i njezine prihvaćenosti u poslovnom okružju (terminologija, obuvat i dr.)
• Slaba konkurentnost u realizaciji projekta (skupa provedba projekata za razliku od procesu kreacije i projektiranja)
• Odumiranje obrtništva, proizvodnih i strukovnih vještina, sposobnosti
• Nedostatak menadžerske podrške u uporabi i razvoju dizajna
• Manjak osviještenosti industrije i gospodarstva u cjelini o značaju dizajna za konkurentnost proizvoda i usluga
• Neinformiranost o poticajima i mogućnostima potpore za razvoj poduzetništva
• Neinformiranost o mogućnostima korištenja programa i fondova EU
• Manjak osposobljenosti za pripremu projekata za financiranje iz fondova EU (posebno program za povećanje konkurentnosti gospodarstva)

• Dinamična i zahtjevna potražnja na velikom tržište EU čiji je Hrvatska sada član
• Programi i sredstva fondova EU za financiranje razvojnih projekata 2014.-2020., posebno za jačanje konkurentnosti
• Izrada strateških razvojnih dokumenta, nacionalnih, županijskih i lokalnih za razdoblje 2014.-2020. (u skladu s razvojnim smjernicama EU)
• Povezivanje s gradskim/državnim institucijama i stvaranje zajedničke strategije
• Povećanje poticaja za razvoj poduzetništva i rast konkurentnosti
• Rastuće potrebe tržišta za dobrim dizajnom (tržište je nezasićeno dobrim dizajnom)
• Potrebe domaćeg tržišta, “veliko“ tržište u odnosu na veličinu dizajnerske scene
• Revitalizacija zapuštenih i neiskorištenih prostora
• Osvještavanje gradskih upravljačkih struktura o potencijalima KKI za razvoj grada

• Nastavak deindustrijalizacije, izumiranje čitavih grana industrije (proizvodnje)
• Nedovoljno uređen pravni okvir za poslovanje i razvoj
• Nestimulativna porezna politika
• Ograničenja u javnoj nabavi (kriteriji)
• Nestajanje srednje klase
• Neobrazovani klijent/javnost, neinformiranost i neprepoznavanje dizajna kao umjetničkog područja
• Pritisak i zasićenost tržište lošim dizajnom

Oblikovati i provoditi sustav edukacije dizajnera koji odgovara suvremenom razvoju dizajna u svijetu kroz:

• programe edukacije i treninga za kreativnost, inovativnost, korištenje novih tehnologija i dr.
• programe edukacije i treninga dizajnera za poduzetničke vještine

Poticati poslovno i razvojno povezivanje, umrežavanje i suradnju dizajnera za zajednički nastup na EU i svjetskom tržištu kroz:

• sustavno informiranje i podizanje svijesti dizajnera o prednostima poslovnog i razvojnog povezivanja i suradnje osobito radi potreba domaćeg tržišta (“veliko“ tržište u odnosu na veličinu dizajnerske scene)
• osnivanje i jačanje klastera, strukovnih udruženja i dr. (radi prevladavanja “one man band“ simptoma, nepovezanosti u poslovanju i u razvoju, inertnosti i autističnosti struke)
• utvrđivanje definicije djelatnosti dizajna i njegovog trajnog prihvaćanja u poslovnom okružju (pojam, terminologija, obuvat, sadržaj, primjena i dr.)
• utvrđivanje standarda kvalitete, pravila i procedura u pripremi i provedbi projekata (radi smanjivanja nelojalne konkurencije i povećanja kvalitete proizvoda, poboljšanja poslovne suradnje dizajnera)
• projekte suradnje s obrtima radi očuvanja i razvoja proizvodnih i strukovnih vještina i sposobnosti

Uključiti dizajn u novi sustav djelatnosti i indikatora za mjerenje doprinosa KKI gospodarskom i društvenom razvoju kroz:

• uvođenje djelatnosti dizajna kao dijela KKI u gradsku statistiku (dopuna NKD)
• pilot provedbu statističkog praćenja dizajna

Poticati razvoj tržišta u gradu za proizvode i djelatnosti dizanja kroz:

• sustavno informiranje, upoznavanje i edukaciju gradskih upravljačkih struktura i čitavog javnog sektora o značenju i vrijednostima kvalitetnog dizajna (neobrazovani klijent/javnost, neinformiranost i neprepoznavanje dizajna kao umjetničkog područja) i potencijalima domaćeg dizajna za razvoj grada
• podizanje svijesti industrije i gospodarstva u cjelini o značaju kvalitetnog dizajna za konkurentnost proizvoda i usluga
• promociju domaćeg vrhunskog dizajna radi smanjivanja pritisaka i zasićenosti tržišta lošim dizajnom
• angažiranje sektora dizajna u pokretanju revitalizacije zapuštenih i neiskorištenih prostora
• ograničenja u javnoj nabavi (kriteriji)
• smanjivanje lokalnih doprinosa i davanja dizajnera radi poticanja razvoja kreativnosti i povećanja konkurentnosti sektora dizajna
• informiranost o poticajima i mogućnostima potpore za razvoj poduzetništva kao faktora razvoja sektora dizajna

Poticati zapošljavanje u sektoru dizajna kroz:

• uspostavu programa dodatne podrške zapošljavanju kao dopunu mjerama HZZ-a radi jačanja kreativnosti i inovativnosti, osobito mladih
• uspostavu programa dodatne podrške za samozapošljavanje dizajnera i studenata

Poboljšati pristup financiranju poslovanja i razvoja dizajnerske djelatnosti kroz:

• informiranje o mogućnostima i dostupnosti izvora financiranja (razni državni i gradski programi, zaklade i donacije, inozemni izvori i dr.)
• osiguranje podrške u korištenju fondova EU i drugih izvora, domaćih i međunarodnih
• uspostavu posebnih gradskih financijskih instrumenata za potporu povećanja kreativnosti, inovativnosti i razvoja novih proizvoda i usluga u sektoru dizajna (garantni fondovi, subvencije, ulaganja i dr.)

Uspostaviti Centar za KKI i poticati njegov rad na razvoju KKI kroz:

• formaliziranje intrasektorske suradnje za područje dizajna i drugih kulturnih i kreativnih industrija (povezivanje gradskih ureda, javnih poduzeća i ustanova na programima i projektima koji se tiču kulturnih i kreativnih industrija)
• omogućavanje i promicanje povezivanja dizajna i drugih kulturnih i kreativnih industrija s ostalim granama gospodarstva (match-making, monitoring i evaluacija javno-privatnih partnerstva na području grada Zagreba)
• proaktivno promicanje intersektorskog umrežavanja
• oblikovanje politike poticaja za osnivanje malih i srednjih poduzeća u kulturnim i kreativnim industrijama
• poticanje međunarodne vidljivosti i suradnje zagrebačkih kulturnih i kreativnih industrija
• Temeljno područje rada administrativne jedinice prati propozicije Akcijskog plana poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu a koje su predstavljene pod tri glavna strateška cilja s dalje razrađenim specifičnim ciljevima i mjerama.

• Postojanje odvojene krovne institucije HAVC
• Stabilno financiranje
• Izravno sudjelovanje donošenju odluka
• Postojanje nacionalne strategije
• Institucionalna uređenost
• Poboljšana umreženost unutar sektora
• Jedinstvo unutar zajednice (vezano uz strateške odluke)
• Kvaliteta i kreativnost HR filma potvrđena na međunarodnoj razini
• Konkurentnost
• Tax incentives
• Škola medijske kulture (HFS) - razvoj publike i medijska pismenost
• Digitalizacija kino dvorana
• Prepoznatljivost, vidljivost pojedinih festivala
• Kontinuitet djelovanja pojedinih festivala
• Potpora grada Zagreba pojedinim festivalima
• Sposobnost održanja i djelovanja u nepovoljnom poslovnom okružju

• Nedostatak Film commissiona
• Neaktivnost aktera i AV zajednice + nedostatak komunikacije s gradom
• Nedostatak financijskog modela za dugoročno planiranje
• Nepostojanje financijskog okvira za trans mediju – video igre
• Obrazovni sustav ne prati zahtjeve tržišta
• Nedostatak sustavne medijske edukacije (predškolski i školski)
• Monopol prikazivača
• Nedostatak filmskih studija i infrastrukture
• Programska sredstva i sredstva za razvoj koriste se za ulaganja u prostor
• Nepoznavanje tržišta za pojedine festivale, usmjerenost samo na lokalnu publiku
• Još uvijek nedovoljna povezanost i umreženost s drugim KKI

• Koprodukcije
• Uvođenje poticaja na lokalnoj razini (tax incentives)
• Fondovi EU – Kreativna Europa, Media – razvoj publike i dr.
• EU fondovi koji potiču međusektorsku suradnju (film-video igre)
• Filmski turizam
• Bolja vidljivost na novim kanalima nacionalne TV (HRT3, HRT4)
• Mreža digitalnih kina
• Korištenje prostora i zemljišta u vlasništvu grada koji bi se uz potporu EU mogli pretvoriti u filmske i TV studije
• Potencijali digitalizacije i razvoja tehnologije

• Nedostatak srednjeg tehničkog kadra za potrebe velikih koprodukcija radi nedostatka u obrazovnom sustavu
• Neprepoznavanje državnih tijela u svezi provedbe već dogovorenih aktivnosti
• Neulaganje televizije u AV proizvode (izravno)
• Postojanje studija i infrastrukture u drugim zemljama te jeftinija radna snaga
• Netransparentni i nejasni kriteriji za budžetiranje festivala u poplavi festivalskih događanja
• Ograničenja zbog prostora (u vlasništvu Zagreba) za pojedine festivale - nemogućnost širenja i razvoja Festivala i drugih djelatnosti

Oblikovati i provoditi sustav edukacije dizajnera koji odgovara suvremenom razvoju dizajna u svijetu kroz:

• programe edukacije i treninga za kreativnost, inovativnost, korištenje novih tehnologija i dr.
• programe edukacije i treninga dizajnera za poduzetničke vještine

Poticati poslovno i razvojno povezivanje, umrežavanje i suradnju dizajnera za zajednički nastup na EU i svjetskom tržištu kroz:

• sustavno informiranje i podizanje svijesti dizajnera o prednostima poslovnog i razvojnog povezivanja i suradnje osobito radi potreba domaćeg tržišta (“veliko“ tržište u odnosu na veličinu dizajnerske scene)
• osnivanje i jačanje klastera, strukovnih udruženja i dr. (radi prevladavanja “one man band“ simptoma, nepovezanosti u poslovanju i u razvoju, inertnosti i autističnosti struke)
• utvrđivanje definicije djelatnosti dizajna i njegovog trajnog prihvaćanja u poslovnom okružju (pojam, terminologija, obuvat, sadržaj, primjena i dr.)
• utvrđivanje standarda kvalitete, pravila i procedura u pripremi i provedbi projekata (radi smanjivanja nelojalne konkurencije i povećanja kvalitete proizvoda, poboljšanja poslovne suradnje dizajnera)
• projekte suradnje s obrtima radi očuvanja i razvoja proizvodnih i strukovnih vještina i sposobnosti

Uključiti dizajn u novi sustav djelatnosti i indikatora za mjerenje doprinosa KKI gospodarskom i društvenom razvoju kroz:

• uvođenje djelatnosti dizajna kao dijela KKI u gradsku statistiku (dopuna NKD)
• pilot provedbu statističkog praćenja dizajna

Poticati razvoj tržišta u gradu za proizvode i djelatnosti dizanja kroz:

• sustavno informiranje, upoznavanje i edukaciju gradskih upravljačkih struktura i čitavog javnog sektora o značenju i vrijednostima kvalitetnog dizajna (neobrazovani klijent/javnost, neinformiranost i neprepoznavanje dizajna kao umjetničkog područja) i potencijalima domaćeg dizajna za razvoj grada
• podizanje svijesti industrije i gospodarstva u cjelini o značaju kvalitetnog dizajna za konkurentnost proizvoda i usluga
• promociju domaćeg vrhunskog dizajna radi smanjivanja pritisaka i zasićenosti tržišta lošim dizajnom
• angažiranje sektora dizajna u pokretanju revitalizacije zapuštenih i neiskorištenih prostora
• ograničenja u javnoj nabavi (kriteriji)
• smanjivanje lokalnih doprinosa i davanja dizajnera radi poticanja razvoja kreativnosti i povećanja konkurentnosti sektora dizajna
• informiranost o poticajima i mogućnostima potpore za razvoj poduzetništva kao faktora razvoja sektora dizajna

Poticati zapošljavanje u sektoru dizajna kroz:

• uspostavu programa dodatne podrške zapošljavanju kao dopunu mjerama HZZ-a radi jačanja kreativnosti i inovativnosti, osobito mladih
• uspostavu programa dodatne podrške za samozapošljavanje dizajnera i studenata

Poboljšati pristup financiranju poslovanja i razvoja dizajnerske djelatnosti kroz:

• informiranje o mogućnostima i dostupnosti izvora financiranja (razni državni i gradski programi, zaklade i donacije, inozemni izvori i dr.)
• osiguranje podrške u korištenju fondova EU i drugih izvora, domaćih i međunarodnih
• uspostavu posebnih gradskih financijskih instrumenata za potporu povećanja kreativnosti, inovativnosti i razvoja novih proizvoda i usluga u sektoru dizajna (garantni fondovi, subvencije, ulaganja i dr.)

Uspostaviti Centar za KKI i poticati njegov rad na razvoju KKI kroz:

• formaliziranje intrasektorske suradnje za područje dizajna i drugih kulturnih i kreativnih industrija (povezivanje gradskih ureda, javnih poduzeća i ustanova na programima i projektima koji se tiču kulturnih i kreativnih industrija)
• omogućavanje i promicanje povezivanja dizajna i drugih kulturnih i kreativnih industrija s ostalim granama gospodarstva (match-making, monitoring i evaluacija javno-privatnih partnerstva na području grada Zagreba)
• proaktivno promicanje intersektorskog umrežavanja
• oblikovanje politike poticaja za osnivanje malih i srednjih poduzeća u kulturnim i kreativnim industrijama
• poticanje međunarodne vidljivosti i suradnje zagrebačkih kulturnih i kreativnih industrija
• Temeljno područje rada administrativne jedinice prati propozicije Akcijskog plana poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu a koje su predstavljene pod tri glavna strateška cilja s dalje razrađenim specifičnim ciljevima i mjerama.

• Dobro korištenje glazbe kao univerzalnog jezika
• Dobro korištenje prednosti jednostavne distribucije glazbe
• Velika popularnost glazbe naspram nekih drugih kulturnih industrija
• Tradicija popularne glazbe na našim prostorima
• Zainteresiranost publike za glazbu
• Iskustvo i kvaliteta u proizvodnji glazbe
• Dobra glazbena ponuda i mobilnost izvođača
• Pojedinačni vrhunski svjetski dometi u glazbi (reference)
• Postojanje krovnih udruga koje brinu o sektoru glazbe;
• Tradicija, renome i iskustvo u organizaciji koncerta i eventa;
• Dobra geografska pozicija Zagreba za organizaciju koncerata i glazbenih događanja;
• Zainteresiranost sponzora što pogoduje glazbi;
• Načelna podrška u medijima

• Neprepoznatljivost glazbe kao kulturne/kreativne industrije (kultura se percipira kao proračunski trošak, a ne kao ulaganje)
• Glazbena industrija nije prepoznata od strane javnih politika kao industrija (nepriznavanje popularne kulture)
• Manjak zajednički utvrđenih interesa i zajedničke vizije i ciljeva razvoja među akterima u glazbenom sektoru
• Nepovezanost i manjak poslovne i razvojne suradnje među akterima u glazbenom sektoru
• Manjak učinkovite koordinacije svih inicijativa/aktivnosti u glazbenom sektoru
• Manjak infrastrukture za pronalaženje novih glazbenih talenata
• Slaba međunarodna umreženost glazbenog sektora
• Manjak osmišljene internacionalizacije glazbenog sektora - Zagrebačka glazba nije na kvalitetan način integrirana u globalne svjetske tokove (s izuzetkom ozbiljne glazbe)
• Netransparentnost sustava sponzorstva u glazbi
• Mala prodaja glazbe zbog percepcije da je glazba besplatna
• Mediji su površni i selektivni (piše se oko glazbe, a ne o glazbi)
• Manjak kapaciteta i organizacije aktera u glazbenom sektoru za praćenje i korištenje novih tehnologija (ne slijede se prebrze promjene i inovacije)
• Nedovoljna edukacija u području zaštite intelektualnih prava
• Nepostojanje međunarodnih glazbenih servisa (tipa iTunes)
• Manjak aktivnosti za razvoj tržišta i publike (informiranje, edukacija i dr.)

• Porast potreba drugih industrija za glazbom
• Mogućnosti za pozicioniranje Zagreba kao nacionalnog glazbenog centra
• Razvojni potencijali Zagreba s glazbenim tržištem od milijun stanovnika
• Jačanje međunarodne promocije (ozbiljna međunarodna promocija ukoliko se izradi strategija međunarodne promocije glazbe na temelju KKI)
• Dinamičan razvoj Zagreba (i Hrvatske) kao turističke destinacije - potencijali integracija u turističku ponudu; inovativnost
• Mogućosti digitalnog marketinga i drugih inovativnih oblika promocije putem ICT;
• Izgradnja zajedničke platforme za promociju glazbe
• Velike mogućnosti i jednostavan ulazak na globalno tržište
• Neiskorišteni gradski prostori ili centri za kulturu kao inkubatori glazbe (mjesta gdje se mogu održavati probe, snimiti demo, naučiti svirati i sl.)
• Mogućnost korištenja i dogradnja gradskih javnih prostora za koncerte i festivale – npr. prostor MSU; izgradnja pontonskog mosta koji spaja Trešnjevku i Otok mladosti na Jarunu radi bolje funkcionalnosti InMusic festivala, izgradnja kampa i dr.
• Uključivanje domaćih izvođača u koncertnu djelatnost stranih bendova
• Mogućnosti koje pruža velik interes mlađih inozemnih bendova (npr. britanskih) da nastupe na InMusic Festivalu
• Mogućnost korištenja EU fondova
• Mogućnosti umrežavanja, intersektorskog povezivanja glazbene industrije s drugim KKI (kroz ponudu glazbenog sadržaja te angažiranje i promocija ostalih KKI u okviru organizacije glazbenih festivala)

• Nastavak i porast nekompetentnosti i neprofesionalnosti ljudi i institucija odgovornih za politiku razvoja glazbenog sektora (prepuštanje vođenja ljudima koji ne znaju i ne mare za razvoj -nastavak 90-ih)
• Jačanje međunarodne konkurencije u glazbenoj industriji - sve veći utjecaj inozemne glazbe
• Neadekvatna zaštita prava autora i diskografa u regiji
• Nesmanjivanje, odnosno porast piratstva
• Nepoštivanje zakonske odredbe o dužnosti emitiranja hrvatske glazbe (20%) u javnom medijskom prostoru
• Zatvaranje pristupa radiju - format radija „ubija“ kulturnu raznolikost (pojedine radio stanice emitiraju gotovo isključivo vlastite proizvode)
• Nepostojanje volje grada Zagreba da se pruži infrastrukturna podrška festivalima koji su značajni za grad (najam prostora po tržišnim cijenama iako neki festivali daju ogroman doprinos ekonomiji grada)
• Nastavak gospodarske i društvene krize; (slabljenje kupovne moći, interesa i dr.)
• Percepcija da je sva popularna glazba kulturno irelevantna ukoliko je komercijalna
• Ignoriranje implementacije standarda EU u javnim natječajima (iako kriteriji postoje, rezultati natječaja odražavaju njihovo ignoriranje)
• Međunarodna konkurencija za festivale
• Nestajanje publike uslijed ignoriranja od strane sustava (nema ulaganja u proizvodnju, promociju i edukaciju)

Poticati razvoj ljudskih resursa (obrazovanje, trening, osposobljavanje) specijaliziranih za menadžment u glazbenoj produkciji kroz:

• edukaciju i trening za poduzetničke vještine menadžera za marketing, osobito za nove i inovativne oblike (ICT, digitalni marketing i dr.), za zaštitu intelektualnih prava, za praćenje i korištenje novih tehnologija

Poticati poslovno i razvojno povezivanje, umrežavanje i suradnju među akterima u glazbenom sektoru i s drugim KKI kroz:

• informiranje i podizanje svijesti među akterima o prednostima poslovnog i razvojnog povezivanja i suradnje
• zajedničke projekte kreacije, produkcije i predstavljanja u gradu i inozemstvu
• potporu unapređenju rada krovnih udruga koje brinu o razvoju sektora glazbe
• projekte umrežavanja, intersektorskog povezivanja glazbenog sektora s drugim KKI (kroz ponudu glazbenog sadržaja te angažiranje i promociju ostalih KKI u okviru organizacije glazbene produkcije, festivala i dr.)

Uključiti sektor glazbe u novi sustav djelatnosti i indikatora za mjerenje doprinosa KKI gospodarskom i društvenom razvoju kroz:

• uvođenje djelatnosti glazbe kao dijela KKI u gradsku statistiku (dopuna NKD)
• pilot provedbu statističkog praćenja glazbe

Poticati podizanje svijesti gradske uprave o važnosti glazbenog sektora kao jedne od KKI i njegove uloge u razvoju grada kroz:

• upoznavanje i edukaciju gradske uprave (jačanje kompetentnosti i profesionalnosti institucija i pojedinaca) o ulozi i značaju glazbe kao KKI (kultura se percipira kao proračunski trošak, a ne kao ulaganje) o potencijalima glazbenog sektora za razvoj grada i ulozi u jačanju gradskog identiteta
• osiguravanje primjene standarda EU u javnim gradskim natječajima za glazbu

Poticati jačanje marketinga glazbenog sektora glazbe u gradu, Hrvatskoj i inozemstvu kroz:

• projekte inovativnog predstavljanja i povezivanja s drugim sektorima (turizam, gospodarstvo, sport i dr.)
• programe profesionalnog predstavljanja glazbenog sektora u medijima

Poboljšati uvjete za razvoj glazbenog sektora kroz:

• veću dostupnost i povoljnije uvjete korištenja neiskorištenih gradskih prostora ili centara za kulturu, za osnivanje i rad inkubatora, centara glazbe (mjesta gdje se mogu održavati probe, snimiti demo, naučiti svirati i sl.)
• veću dostupnost i povoljnije uvjete korištenja i dogradnje gradskih javnih prostora za koncerte i festivale (npr. prostor MSU; izgradnja pontonskog mosta koji spaja Trešnjevku i Otok mladosti na Jarunu radi bolje funkcionalnosti InMusic festivala, izgradnja kampa i dr.)
• razvoj infrastrukture za pronalaženje i usavršavanje novih glazbenih talenata radi nastavka tradicije ostvarivanja pojedinačnih vrhunskih svjetskih dometa u glazbi

Poboljšati pristup financiranju poslovanja i razvoja glazbenog sektora kroz:

• osiguravanje transparentnosti sustava sponzorstva u glazbenom sektoru
• informiranje o mogućnostima i potpori za korištenje izvora financiranja (fondovi EU, državni i gradski programi, zaklade i donacije, drugi inozemni izvori i dr.)
• veće sudjelovanje grada u postojećim i u osnivanju novih financijskih programa za potporu kreativnom razvoju glazbenog sektora

Poticati razvoj tržišta glazbenog sektora kroz:

• projekte informiranja - promjena percepcije ljudi da je glazba besplatna putem informiranja i edukacije publike
• gradske aktivnosti za smanjivanje piratstva (npr. akcija stop krivotvorinama i piratstvu koja se već više puta organizirala u suradnji Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i udruga nositelja prava)
• osiguravanje provedbe zakonskih propisa o dužnosti emitiranja hrvatske glazbe (20%) u javnom medijskom prostoru na području grada i jačanje glazbene/kulturne raznolikosti (pojedine radio stanice emitiraju gotovo isključivo vlastite proizvode)
• pozicioniranje Zagreba kao međunarodnog glazbenog centra (geografsko-prometna prednost Zagreba za organizaciju svjetskih koncerata i glazbenih događanja)
• ispitivanje razvojne uloge osnivanja i rada međunarodnih glazbenih servisa (tipa iTunes)

Uspostaviti Centar za KKI i poticati njegov rad na razvoju KKI kroz:

• formaliziranje intrasektorske suradnje za područje glazbe i drugih kulturnih i kreativnih industrija (povezivanje gradskih ureda, javnih poduzeća i ustanova na programima i projektima koji se tiču kulturnih i kreativnih industrija)
• omogućavanje i promicanje povezivanja glazbe i drugih kulturnih i kreativnih industrija s ostalim granama gospodarstva (match-making, monitoring i evaluacija javno-privatnih partnerstva na području grada Zagreba)
• proaktivno promicanje intersektorskog umrežavanja
• oblikovanje politike poticaja za osnivanje malih i srednjih poduzeća u kulturnim i kreativnim industrijama
• poticanje međunarodne vidljivosti i suradnje zagrebačkih kulturnih i kreativnih industrija
• Temeljno područje rada administrativne jedinice prati propozicije Akcijskog plana poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu a koje su predstavljene pod tri glavna strateška cilja s dalje razrađenim specifičnim ciljevima i mjerama.

• Poslovni pristup (poznavanje čitavog poslovnog procesa)
• Upornost, tvrdoglavost, dosljednost, želja za uspjehom
• Inovativnost
• Prisutnost i uspjeh na međunarodnom tržištu
• Jak osnovni program u obrazovanom sustavu (matematika)
• Izvrsnost postojećih tvrtki (među najboljima u svijetu)
• Postojanje mlade publike

• Slaba prepoznatljivost sektora
• Slaba razvijenost sektora (pojedinačni dobri primjeri)
• Dvostruko oporezivanje s većim dijelom zemalja
• Nepostojanje zajedničke udruge
• Ovisnost o inozemnom tržištu
• Teškoće u regrutiranju novih kadrova zbog specifičnosti potrebnih znanja
• Slaba suradnja s drugim sektorima (kreativnim i ostalima)
• Nedostatak sredstava u fazi kreiranja novog proizvoda; nedovoljno financijskih sredstava za istraživanje
• Niska razina konkurentnosti
• Premala promocija ICT sektora u medijima
• Još uvijek nedovoljna suradnja ICT sektora s filmskom industrijom

• Sposobnost Grada u pregovaranju poslova te veća mogućnost izvlačenja sredstava iz raznih fondova
• Mogućnost jačeg uključenja u sektor obrazovanja
• Jednostavnije konkuriranje u odnosu na druge industrije
• Poslovanje u okviru zajedničkog centra (zajednički prostor, internet, hardware…)
• Veliko tržište (veće nego film i glazba npr.)
• Sektor koji ima mogućnost uposliti brojne kadrove iz drugih sektora (glumce, plesače, muzičare …)
• Fondovi, investicijske kuće
• Ulaganje u nove stvari
• Mladi kreativni ljudi
• Mogućnost zajedničkog publishera čime bi se postigle prednosti prvenstveno uštede
• Inicijativa za osnivanje klastera (game škola)

• Konkurencija
• Država ne prepoznaje ICT kao nešto perspektivno, kao izvozni proizvod
• Tromost države
• Neusklađenost edukacije na postojećim fakultetima sa stvarnom potrebom na tržištu rada (nepostojanje smjera na fakultetu – game developer)
• Nemogućnost regrutiranja novih ljudi s postojećih fakulteta (nemaju dovoljnu razinu znanja)
• Nepostojanje poticaja
• Loš imidž zemlje (Balkanska zemlja)
• Nepostojanje kategorije zanimanja „game developer“ u službenim statistikama odnosno nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti

Poticati poboljšavanje edukacije i osposobljavanja stručnjaka za razvoj ICT sektora i povećanje konkurentnosti kroz:

• oblikovanje i provedbu programa dopunskog obrazovanja i osposobljavanja kadrova u skladu sa stvarnim potrebama sektora ICT-a na tržištu rada
• programe za brže i efikasnije regrutiranje novih kadrova za potrebe razvoja ICT-a zbog specifičnosti potrebnih znanja i vještina

Poticati poslovno i razvojno povezivanje, umrežavanje i suradnju unutar ICT sektora kroz:

• osnivanje i jačanje strukovne udruge, ICT klastera (npr. game škola)
• projekte suradnje ICT sektora s drugim KKI (međusobno povezivanje, poduzetnički i tehnološki te inovativni centri i dr.)
• projekte suradnje uspješnih i na svjetskoj razini afirmiranih domaćih tvrtki sa „startup“ tvrtkama i poduzetnicima početnicima

Uključiti ICT u novi sustav djelatnosti i indikatora za mjerenje doprinosa KKI gospodarskom i društvenom razvoju kroz:

• uvođenje djelatnosti ICT-a kao dijela KKI u gradsku statistiku (dopuna NKD)
• pilot provedbu statističkog praćenja sektora ICT-a

Poticati promociju ICT sektora i njegove uloge u pametnom i održivom razvoju grada kroz:

• godišnje prigodne i specijalizirane manifestacije
• programe sudjelovanja ICT-a u aktivnostima drugih KKI i gospodarstva (turizam, kultura, sport i dr.)
• program predstavljanja uspjeha ICT sektora, inovativnosti, kvalitete i posebnosti proizvoda, postignutih na globalnoj razini (gradske godišnje nagrade, priznanja za najbolje kreativne i inovativne proizvode i usluge)
• program sustavnog predstavljanja ICT sektora i njegove uloge i doprinosa razvoju grada u medijima

Poticati suradnju ICT-a s drugim gospodarskim, umjetničkim i društvenim sektorima u gradu kroz:

• informiranje i educiranje drugih sektora u gradu o poslovnim i razvojnim potencijalima ICT-a i mogućnostima zajedničkog razvoja novih poslova (veliko rastuće tržište, zapošljavanje brojnih kadrova iz drugih sektora - glumci, plesači, glazbenici, povećanje kreativnosti i inovativnosti, jačanje sposobnosti, povećanje konkurentnosti na globalnom tržištu i dr.)
• zajedničke projekte ICT-a i drugih sektora u iniciranju, kreiranju i proizvodnji novih i inovativnih proizvoda i usluga
• podršku osnivanju zajedničkog publishera/nakladnika

Poboljšati uvjete za razvoj ICT-a kroz:

• informiranje i educiranje gradske uprave o potencijalima i značaju ICT sektora za pametni i održivi razvoj grada, povećanje konkurentnosti grada i njegove vidljivosti (identiteta) na globalnoj razini
• definiranje uloge ICT sektora u strategiji, razvojnim programima i projektima grada
• veću dostupnost i povoljnije uvjete korištenja gradskih prostora za razvoj ICT sektora - poslovanje u okviru zajedničkog centra (zajednički prostor, internet, hardware i dr.)
• smanjivanje lokalnih doprinosa i davanja sektora ICTa radi poticanja razvoja kreativnosti i povećanja konkurentnosti

Poboljšati pristup financiranju poslovanja i razvoja ICT-a većim sudjelovanjem grada u postojećim i u osnivanju novih financijskih programa kroz:

• informiranje o mogućnostima i dostupnosti izvora financiranja (razni državni i gradski programi, zaklade i donacije, inozemni izvori i dr.)
• podršku ICT sektoru u korištenju fondova EU i drugih izvora, domaćih i međunarodnih
• uspostavu posebnih gradskih financijski instrumenata za potporu povećanju kreativnosti, inovativnosti i razvoja novih proizvoda i usluga u ICT sektoru (garantni fondovi, subvencije, ulaganja i dr.)

Poticati zapošljavanje u ICT sektoru radi razvoja KKI (jačanje kreativnosti, inovacija, atraktivnosti, identiteta i dr.) kroz:

• uspostavu dodatnih gradskih mjera, kao dopunu mjerama HZZ-a za zapošljavanje pripravnika/početnika i studenata
• uspostavu programa dodatne podrške za samozapošljavanje u ICT sektoru

Uspostaviti Centar za KKI i poticati njegov rad na razvoju KKI kroz:

• formaliziranje intrasektorske suradnje za područje ICT-ja i drugih kulturnih i kreativnih industrija (povezivanje gradskih ureda, javnih poduzeća i ustanova na programima i projektima koji se tiču kulturnih i kreativnih industrija)
• omogućavanje i promicanje povezivanja ICT-ja i drugih kulturnih i kreativnih industrija s ostalim granama gospodarstva (match-making, monitoring i evaluacija javno-privatnih partnerstva na području grada Zagreba)
• proaktivno promicanje intersektorskog umrežavanja
• oblikovanje politike poticaja za osnivanje malih i srednjih poduzeća u kulturnim i kreativnim industrijama
• međunarodne vidljivosti i suradnje zagrebačkih kulturnih i kreativnih industrija
• Temeljno područje rada administrativne jedinice prati propozicije Akcijskog plana poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu a koje su predstavljene pod tri glavna strateška cilja s dalje razrađenim specifičnim ciljevima i mjerama.

• Tradicija
• Postojanje stabilne publike (pretplate)
• Velika financijska sigurnost za javni sektor
• Umjetnički potencijali
• Znanje i ljudski resursi
• Sklonost civilnog sektora prema interdisciplinarnosti
• Sklonost civilnog sektora ka preuzimanju inicijative
• Dobra međunarodna umreženost osobito u civilnom sektoru
• Fleksibilnost/učinkovitost civilnog sektora
• Kvaliteta „proizvoda“
• Visoko educirani civilni sektor, prate trendove
• Civilno sektor je svestran za razliku od javnog sektora

• Nedostaje stručnosti uprave i administracije u javnom sektoru
• Preveliki ansambli
• Nedovoljna fluktuacija uprave i umjetnika u javnom sektoru
• Neravnoteža Zakona o radu i strukturiranja radnih mjesta
• Nedostatak strateškog planiranja u javnom sektoru
• Nedovoljan razvoj publike
• Potkapacitiranost – nedovoljan broj ljudi u civilnom sektoru
• Međusobna velika razjedinjenost umjetnika; nemogućnost pronalaska zajedničkog jezika da se nešto riješi
• Zamor (15 godina pokušava se nešto promijeniti ali bezuspješno);
• Deficit prostora za civilni prostor (uredski prostori, prostori za izvedbe,…); dobiveni prostori su nesređeni – najčešće su to prostori bez grijanja, izolacije, nenamješteni;
• Financijska nestabilnost/neizvjesnost civilnog sektora
• Loša komunikacija civilnog sektora prema van (slabo artikuliraju svoje probleme, ljudima je teško razumjeti o čemu se radi)
• Bezvoljnost (letargija) i nemotiviranost za stručno usavršavanje (edukaciju)zaposlenih u upravama i administracijama javnog sektora

• EU fondovi i umrežavanje
• Drugi međunarodni izvori financiranja
• Konkurentnost u plesnom i dramskom nezavisnom sektoru
• Novi modeli lokalnog financiranja (Zaklada Kultura nova, Poduzetništvo u kulturi npr.)
• Novi modeli ustroja institucija
• Potencijal nove kazališne publike
• Veliki potencijal u samim institucijama (ne treba zatvoriti kazališta već ih rekonstruirati – grad je vlasnik velikog broja kazališta)

• Loša legislativa (ZOK, Zakon o radu…)
• Konkurentnost drugih kulturnih industrija (npr. film)
• Nedostatak kriterija od strane osnivača (nema evaluacije) i artikulirane kulturne politike
• Ovisnost o javnim sredstvima
• Nerazmjer između privatnog, civilnog i javnog sektora
• Loša, marginalna pozicija civilnog sektora u medijima
• Nepostojanje nove publike
• Nedovoljna ili loša suradnja civilnog i javnog sektora (nezainteresiranost institucija)
• Neravnopravnost civilnog sektora u odnosu na institucionalnu kulturu
• Nedovoljna edukacija o izvedbenim umjetnostima u obrazovnim institucijama (suradnja kazališta i obrazovnog sektora je površna)

Poticati razvoj ljudskih resursa u izvedbenim umjetnostima kroz:

• programe kontinuiranog razvoja umjetničkih potencijala, znanja i ljudskih resursa, sklonosti prema interdisciplinarnosti i kvaliteti izvedbenih umjetnosti u civilnom sektoru
• obrazovne programe u čijoj provedbi zajednički sudjeluju obrazovne institucije i kazališta
• stručno usavršavanje zaposlenih u tijelima i organizacijama javnog sektora
• programe edukacije i treninga za poduzetničke vještine menadžera u izvedbenim umjetnostima i za povezivanje s drugim KKI i drugim gospodarskim i društvenim djelatnostima

Poticati suradnju među akterima u izvedbenim umjetnostima kroz:

• informiranje i podizanje svijesti među akterima u javnom i privatnom sektoru u izvedbenim umjetnostima o prednostima poslovnog i razvojnog povezivanja i suradnje
• projekte zajedničke kreacije i produkcije aktera u izvedbenim umjetnostima (zajednički planovi, koordinacija projekata, zajednička ulaganja, suradnja s drugim strukovnim udruženjima, zajednički angažman i djelovanje raznovrsnih umjetnika i dr.)
• zajedničke projekte javnog i civilnog sektora u izvedbenim umjetnostima

Uključiti sektor izvedbenih umjetnosti u novi sustav djelatnosti i indikatora za mjerenje doprinosa KKI gospodarskom i društvenom razvoju kroz:

• uvođenje djelatnosti izvedbenih umjetnosti kao dijela KKI u gradsku statistiku (dopuna NKD)
• pilot provedbu statističkog praćenja izvedbenih umjetnosti

Poticati podizanje svijesti gradske uprave o važnosti sektora izvedbenih umjetnosti i njegove uloge u razvoju grada kroz:

• upoznavanje i educiranje gradske uprave o ulozi i značaju izvedbenih umjetnosti kao KKI za razvoj grada i ulozi u razvoju gradskog identiteta
• jačanje kompetentnosti i profesionalnosti institucija i pojedinaca u gradu odgovornih za politiku razvoja izvedbenih umjetnosti, osobito u javnom sektoru
• uspostavu planiranja, programiranja i projektnog managementa u upravljanju razvojem izvedbenih umjetnosti
• podršku gradske uprave za lobiranje za promjene legislative (Zakon o kazalištima, Zakon o radu i dr.) koja ograničava razvoj izvedbenih umjetnosti
• uspostavu transparentnog sustava vrednovanja projekata u izvedbenim umjetnostima

Poticati jačanje marketinga sektora izvedbenih umjetnosti kroz:

• osmišljavanje i provedbu programa za povećanje vidljivosti, komunikativnosti i prepoznatljivosti izvedbenih umjetnosti na gradskoj, državnoj i međunarodnoj razini
• predstavljanje u medijima postignuća izvedbenih umjetnosti, uloge i doprinosa razvoju grada
• daljnje jačanje međunarodne umreženosti osobito u civilnom sektoru izvedbenih umjetnosti
• programe edukacije i privlačenja publike
• kreiranje i provedbu programa za korištenje potencijala nove kazališne publike

Poboljšati uvjete za razvoj sektora izvedbenih umjetnosti kroz:

• veću/lakšu dostupnost i povoljnije uvjete korištenja primjerenih i uređenih gradskih prostora za izvedbene umjetnosti civilnog sektora (uredski prostori, prostori za izvedbe i dr.)
• učinkovitije korištenje velikog potencijala u gradskim institucijama (grad je vlasnik velikog broja kazališta i drugih kulturnih ustanova)

Poboljšati pristup financiranju poslovanja i razvoja sektora izvedbenih umjetnosti većim sudjelovanjem grada u postojećim i u osnivanju novih financijskih programa kroz:

• daljnje jačanje novi modela lokalnog financiranja (zaklada Kultura nova)
• uspostavu modela i načina financiranja koji omogućuju stabilno poslovanje aktera izvedbenih umjetnosti civilnog sektora
• informiranje o mogućnostima i dostupnosti izvora financiranja i osposobljavanje aktera u izvedbenim umjetnostima za korištenje fondova EU i drugih domaćih i inozemnih izvora financiranja (fondovi, zaklade i dr.)
• uspostavu posebnih gradskih financijskih instrumenata za potporu razvoja izvedbenih umjetnosti

Uspostaviti Centar za KKI i poticati njegov rad na razvoju KKI kroz:

• formaliziranje intrasektorske suradnje za područje izvedbenih umjetnosti i drugih kulturnih i kreativnih industrija (povezivanje gradskih ureda, javnih poduzeća i ustanova na programima i projektima koji se tiču kulturnih i kreativnih industrija)
• omogućavanje i promicanje povezivanja izvedbenih umjetnosti i drugih kulturnih i kreativnih industrija s ostalim granama gospodarstva (match-making, monitoring i evaluacija javno-privatnih partnerstva na području grada Zagreba)
• proaktivno promicanje intersektorskog umrežavanja
• oblikovanje politike poticaja za osnivanje malih i srednjih poduzeća u kulturnim i kreativnim industrijama
• poticanje međunarodne vidljivosti i suradnje zagrebačkih kulturnih i kreativnih industrija
• Temeljno područje rada administrativne jedinice prati propozicije Akcijskog plana poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu a koje su predstavljene pod tri glavna strateška cilja s dalje razrađenim specifičnim ciljevima i mjerama.

Poticati specijalističko obrazovanje/usavršavanje ljudskih resursa u NIK-u kroz:

• edukaciju i trening zaposlenika (voditelja i drugih zaposlenika) u knjižarama i knjižnicama te agenata (zastupanje autora)
• edukaciju i trening aktera u NIK-u za poduzetničke vještine (vođenje malog biznisa, gerila marketing, kreativna poduzeća, intelektualno vlasništvo)

Poticati jačanje poslovnog i razvojnog povezivanja i udruživanja aktera NIK-a kroz:

• osnaživanje rada poslovnih udruženja, osnivanje klastera i dr. radi povećanja konkurentnosti (smanjenje troškova proizvodnje, uvođenje novih tehnologija), praćenja tržišta, praćenja mjera javnih politika i lobiranja (porezna politika, kreditiranje, kulturne politika i dr.)
• programe povezivanja NIK-a sa drugim KKI u kreiranju i produkciji proizvoda i usluga

Uključiti NIK u novi sustav djelatnosti i indikatora za mjerenje doprinosa KKI gospodarskom i društvenom razvoju kroz:

• uvođenje djelatnosti NIK-a kao dijela KKI u gradsku statistiku (dopuna NKD)
• pilot provedbu statističkog praćenja NIK-a

Podupirati promociju razvoja tržišta za proizvode i djelatnosti NIK-a u gradu kroz:

• zajedničke aktivnosti/kampanje umreženih aktera NIK-a za povećanje čitalačke publike (promocije kulture čitanja i dr.)
• zajednički nastup umreženih aktera NIK-a u medijima, na manifestacijama, sajmovima i dr. (veće korištenje sustava gradskih knjižnica za promociju NIK-a i dr.)
• edukaciju novinara kulturnih ali i drugih redakcija o praćenju knjige, nakladništva i knjižarstva
• program uključivanja civilnog sektora (udruge, volonteri i dr.) u promotivne i edukativne aktivnosti NIK-a

Podupirati poboljšanje uvjeta poslovanja kroz veću dostupnost i povoljnije korištenje reprezentativnih gradskih prostora za otvaranje prodajnih mjesta proizvoda i pokretanje inovativnih djelatnosti NIK-a kroz:

• najam knjižarskih prostora nezavisnim knjižarama (knjižarama koje nisu u vlasništvu izdavača)
• otvaranje specijaliziranih knjižara
• otvaranje hibridnih prostora (npr. knjižare i galerije, knjižare slušaonice i kafića i sl.) u suradnji s drugim KKI

Poticati razvoj novih proizvoda i djelatnosti NIK-a kroz:

• razvoj e-knjige (širenje baze e-knjiga; informiranje o e-knjizi kroz gradske knjižnice, škole i druge institucije; uvođenje posudbe e-knjiga)
• osnivanje i rad zajedničkog distributivnog centra za nakladničke i izdavačke proizvode (dobivanje/povoljno korištenje gradskog prostora, nabavka opreme ICT, osposobljavanje/trening za management distributivnog centra)
• razvoj i inovaciju programa i rada knjižara (novi, inovativni načini, forme i povezanost s drugim KKI)

Stimulirati jačanje vidljivosti i prisutnosti proizvoda i djelatnosti NIK-a na europskoj i globalnoj razini kroz:

• programe prevođenja knjiga i drugih proizvoda NIK-a na engleski jezik
• programe zajedničkog sudjelovanja aktera NIK-a na inozemnim manifestacijama (strukovnim ali i drugim, gospodarskim, turističkim, sportskim i dr.)
• program pretvaranja INTRERLIBERA u atraktivan i učinkovit međunarodni punkt promocije proizvoda i djelatnosti NIK-a i drugih KKI
• pokretanje projekta “gradskih pisara“ (strane pisce se zove u grad, a domaće šalje u inozemstvo da pišu o Zagrebu)
• sudjelovanje u svim aktivnosti promocije grada kao europske metropole (sportske, glazbene, turističke i dr.)

Poboljšati pristup financiranju poslovanja i razvoja NIK-a kroz:

• programe informiranja o mogućnostima i dostupnosti izvora financiranja (razni državni i gradski programi, zaklade i donacije, inozemni izvori i dr.)
• uspostavu posebnih financijskih instrumenta za razvoj NIK-a

Uspostaviti Centar za KKI i poticati njegov rad na razvoju KKI kroz:

• formaliziranje intrasektorske suradnje za područje nakladništva i drugih kulturnih i kreativnih industrija (povezivanje gradskih ureda, javnih poduzeća i ustanova na programima i projektima koji se tiču kulturnih i kreativnih industrija)
• omogućavanje i promicanje povezivanja nakladništva i drugih kulturnih i kreativnih industrija s ostalim granama gospodarstva (match-making, monitoring i evaluacija javno-privatnih partnerstva na području grada Zagreba)
• proaktivno promicanje intersektorskog umrežavanja
• oblikovanje politike poticaja za osnivanje malih i srednjih poduzeća u kulturnim i kreativnim industrijama
• poticanje međunarodne vidljivosti i suradnje zagrebačkih kulturnih i kreativnih industrija
• Temeljno područje rada administrativne jedinice prati propozicije Akcijskog plana poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu a koje su predstavljene pod tri glavna strateška cilja s dalje razrađenim specifičnim ciljevima i mjerama.

• Tradicija
• Brandovi
• Ručna izrada
• Fleksibilnost
• Rad po narudžbi
• Upornost, marljivost
• Povoljnije cijene nego u EU
• Unikatni proizvodi

• Slabo funkcioniranje Obrtničke komore
• Tromost gradskih službi; spore reakcije administracije (treba puno vremena za posao od par minuta poput promjene adrese ili prebacivanje vlasnika);
• Najam prostora
• Klanovska zatvorenost; zavist i razjedinjenost sektora
• Nerazumijevanje i nespremnost banaka za financiranje obrta
• Podcijenjenost; ne cijeni se struka od strane tržišta (elitizam – kupuju se markirani proizvodi)
• Slab marketing i promocija
• Slaba suradnja s ostalim sektorima (TZGZ nije reagirala na neke inicijative)
• Nedostatak dizajna
• Uvozni materijali što poskupljuje proizvod
• Nedovoljno sredstava za marketing

• Formiranje obrtničkih lokaliteta u gradu (npr. Preradovićeva)
• Promocija obrtništva
• Umrežavanje
• Međusobna zaštita obrtnika
• Zainteresiranost mladih
• Stipendije – tradicijski obrti; poticaji
• Zasićenost shopping centrima

• Masovna proizvodnja
• Lažni obrtnički proizvodi (Kina)
• Nekvalitetni suveniri
• Nestajanje srednje klase
• Moderne tehnologije
• Amaterski specijalisti
• Promjena potreba odnosno interesa tržišta (neki obrti su izgubili svrhu, npr. poplunari, lončari..)
• Ovisnost o vremenskim prilikama pojedinih obrta
• Nepostojanje novih profesionalaca
• Nepostojanje edukacije (izrada šešira, kišobrana, …)

Oblikovati i provoditi dodatnu edukaciju i osposobljavanje obrtnika na području KKI za povećanje kreativnosti, inovativnosti kroz:

• programe dopunskog obrazovanja i osposobljavanja obrtnika u području KKI (povezivanje obrazovnih aktivnosti s obzirom na razvojne potrebe obrta u području KKI)
• programe za privlačenje mladih u obrtnička zanimanja vezana za KKI (stipendiranje, povezivanja s organizacijama civilnog društva i dr.)

Poticati poslovno i razvojno povezivanje, umrežavanje i suradnju obrtnika i suradnju s drugim KKI za zajednički nastup na lokalnom i globalnom tržištu kroz:

• projekte informiranja za podizanje svijesti obrtnika o prednostima poslovnog i razvojnog povezivanja i suradnje u sklopu razvoja KKI
• osnivanje klastera, poboljšanja rada strukovnih udruženja u razvoju inovacijskih i kreativnih sposobnosti obrtnika i povezivanja, suradnja s drugim strukovnim udruženjima, poduzetničkim i tehnološkim centrima dr.
• projekte povezivanja obrtnika s drugim KKI i drugim sektorima u gradu (s dizajnerima, umjetnicima, arhitektima i dr.)

Uključiti obrt u području KKI u novi sustav djelatnosti i indikatora za mjerenje doprinosa KKI gospodarskom i društvenom razvoju kroz:

• uvođenje djelatnosti obrta kao dijela KKI u gradsku statistiku (dopuna NKD)
• pilot provedbu statističkog praćenja obrta kao dijela KKI

Poboljšati uvjete za razvoj obrta u području KKI kroz:

• informiranje i edukaciju gradske uprave o posebnosti obrta (distinkcija prema ostalima) vezanih za KKI, kao i o njihovim potencijalima za razvoj grada i ulozi u razvoju gradskog identiteta
• veću dostupnost i povoljnije uvjete korištenja prostora za obrte značajne za razvoj KKI
• programe zaštite od kiča i od bofl proizvoda i usluga
• smanjivanje lokalnih doprinosa i davanja obrtnika u području KKI radi poticanja razvoja kreativnosti i povećanja konkurentnosti

Poticati zajedničke aktivnosti obrtnika u području KKI na jačanju njihove “vidljivosti“ u gradu kroz:

• prigodne i specijalizirane sajmove i druge manifestacije
• programe promocije kvalitete i posebnosti proizvoda i usluga u odnosu na masovnu proizvodnju iz uvoza kroz uspostavu nagrada, priznanja za najbolje kreativne i inovativne proizvode i usluge
• projekte sudjelovanja obrtnika u aktivnostima dugih aktera KKI
• projekte povezivanja i sudjelovanja obrtnika u aktivnostima dugih sektora (turizma, kultura, sport i dr.)
• predstavljanje u medijima uloge i doprinosa obrtnika na području KKI jačanju identiteta grada

Poticati razvoj tržišta u gradu za proizvode i djelatnosti obrta u području KKI kroz:

• natječaje za opremanje gradskih ureda i prostora (grad kao naručitelj, kupac, investitor) proizvodima i uslugama obrtnika
• planiranje gradskih prostora i uređivanje "obrtničkih kvartova/zona" (obrti vezani za KKI) u gradu
• osnivanje gradskih obrtničkih prezentacijsko-prodajnih punktova u velikim trgovačkim centrima

Poticati zapošljavanje u obrtništvu radi razvoja KKI (jačanje kreativnosti, inovacija, atraktivnosti, identiteta i dr.) kroz:

• podršku zapošljavanju kao dopunu mjerama HZZ-a, posebno mladih, prekvalifikaciju, samozapošljavanje u obrtima u području KKI

Poboljšati pristup financiranju poslovanja i razvoja obrta vezanih za KKI, kroz:

• unapređenje informiranja o mogućnostima i dostupnosti izvora financiranja (razni državni i gradski programi, zaklade i donacije, inozemni izvori i dr.) i osiguravanje podrške u korištenju tih izvora
• uspostavu posebnih financijskih instrumenata za potpore razvoja obrta u području KKI većim sudjelovanjem grada u postojećim i u osnivanju novih financijskih programa (garantni fondovi, subvencije, ulaganja i dr.)

Uspostaviti Centar za KKI i poticati njegov rad na razvoju KKI kroz:

• formaliziranje intrasektorske suradnje za područje obrta i drugih kulturnih i kreativnih industrija (povezivanje gradskih ureda, javnih poduzeća i ustanova na programima i projektima koji se tiču kulturnih i kreativnih industrija)
• omogućavanje i promicanje povezivanja obrta i drugih kulturnih i kreativnih industrija s ostalim granama gospodarstva (match-making, monitoring i evaluacija javno-privatnih partnerstva na području grada Zagreba)
• proaktivno promicanje intersektorskog umrežavanja
• oblikovanje politike poticaja za osnivanje malih i srednjih poduzeća u kulturnim i kreativnim industrijama
• poticanje međunarodne vidljivosti i suradnje zagrebačkih kulturnih i kreativnih industrija
• Temeljno područje rada administrativne jedinice prati propozicije Akcijskog plana poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu a koje su predstavljene pod tri glavna strateška cilja s dalje razrađenim specifičnim ciljevima i mjerama.

• Tradicija
• Strateško rješavanje problema
• Kreativno rješavanje problema
• Konkurentni kadrovi na međunarodnoj razini
• Brojne nagrade i priznanja
• Zelena Ideja – projekt promicanja značaja tržišne komunikacije za mala poduzeća
• Razvijen program edukacije i festivala u industriji koje organizira HURA
• Zajednički nastup struke kroz jako strukovno udruženje

• Loša reputacija struke
• Nerazumijevanje procesa poslovanja industrije (strateško promišljanje, značaj oglašavanja, svi-to-mogu pristup)
• Nedovoljna povezanost s različitim industrijama

• Edukacija malih tvrtki o potencijalnim pozitivnim efektima oglašavanja
• Međunarodni projekti (EU projekti)
• Pojačano povezivanje unutar postojećih industrija (Animafest, Zlatna pirueta)

• Kriza
• Malo tržište
• Nedovoljna financijska snaga malih poduzeća
• Ovisnost o velikim poslovnim subjektima
• Mladi kadrovi (odljev, nezainteresiranost, fakulteti ih dovoljno ne pripremaju za tržište rada)

Poboljšati edukaciju i osposobljavanje stručnjaka za razvoj sektora oglašavanja i povećanje konkurentnosti kroz:

• programe dodatne edukacije za osposobljavanje kadrova u skladu sa suvremenim potrebama sektora oglašavanja
• programe informiranja i edukacije malih i srednjih poduzeća o važnosti profesionalnog oglašavanja za njihovo poslovanje
• daljnji razvoj programa edukacije i festivala u industriji koje organizira HURA

Poticati poslovno i razvojno povezivanje, umrežavanje i suradnju unutar sektora oglašavanja kroz:

• jačanje razvojnog djelovanja strukovne udruge aktera u sektoru oglašavanja
• projekte umrežavanja i suradnje između aktera sektora oglašavanja za jačanje kreativnosti i inovativnosti
• projekte povezivanja uspješnih i na svjetskoj razini afirmiranih domaćih tvrtki sa „startup“ tvrtkama i poduzetnicima početnicima

Uključiti sektor oglašavanja u novi sustav djelatnosti i indikatora za mjerenje doprinosa KKI gospodarskom i društvenom razvoju kroz:

• uvođenje djelatnosti oglašavanja kao dijela KKI u gradsku statistiku (dopuna NKD)
• pilot provedbu statističkog praćenja oglašavanja

Poticati promociju sektora oglašavanja i njegove uloge u razvoju grada kroz:

• programe predstavljanja i promoviranja sektora oglašavanja i njegove uloge u razvoju grada
• predstavljanje uspjeha (nagrade, priznanja i dr.) sektora oglašavanja postignutih na globalnoj razini, inovativnosti, kvalitete i posebnosti proizvoda
• sustavno predstavljanje sektora oglašavanja u medijima i njegove uloge i doprinosa u razvoju grada
• podršku projektima promicanja značaja tržišne komunikacije za mala poduzeća (npr. Zelena ideja)

Poticati suradnju sektora oglašavanja s drugim KKI i drugim gradskim sektorima kroz:

• programe suradnje s gradskom upravom (grad kao naručitelj)
• programe zajedničkog nastupa aktera sektora oglašavanja na tržištu malih i srednjih poduzeća i prema velikim poslovnim subjektima
• programe suradnje s drugim KKI i drugim gradskim sektorima (turizam, gospodarstvo, kultura, sport i dr.)

Poboljšati uvjete za razvoj sektora oglašavanja kroz:

• upoznavanje i educiranje gradske uprave o potencijalima i značaju sektora oglašavanja za pametni i održivi razvoj grada, povećanje konkurentnosti grada i njegove vidljivosti na globalnoj razini
• poticaje za sudjelovanje sektora oglašavanja u međunarodnim projektima, na tržištu EU i svjetskom tržištu
• osnaživanje uloge sektora oglašavanja u razvojnim programima, investicijama i projektima grada

Poboljšati pristup financiranju poslovanja i razvoja sektora oglašavanja većim sudjelovanjem grada u postojećim i u osnivanju novih financijskih programa kroz:

• informiranje o mogućnostima i dostupnosti izvora financiranja (razni državni i gradski programi, zaklade i donacije, inozemni izvori i dr.)
• podršku sektoru oglašavanja u korištenju fondova EU i drugih domaćih i međunarodnih izvora

Uspostaviti Centar za KKI i poticati njegov rad na razvoju KKI kroz:

• formaliziranje intrasektorske suradnje za područje oglašavanja i drugih kulturnih i kreativnih industrija (povezivanje gradskih ureda, javnih poduzeća i ustanova na programima i projektima koji se tiču kulturnih i kreativnih industrija)
• omogućavanje i promicanje povezivanja oglašavanja i drugih kulturnih i kreativnih industrija s ostalim granama gospodarstva (match-making, monitoring i evaluacija javno-privatnih partnerstva na području grada Zagreba)
• proaktivno promicanje intersektorskog umrežavanja
• oblikovanje politike poticaja za osnivanje malih i srednjih poduzeća u kulturnim i kreativnim industrijama
• poticanje međunarodne vidljivosti i suradnje zagrebačkih kulturnih i kreativnih industrija
• Temeljno područje rada administrativne jedinice prati propozicije Akcijskog plana poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu a koje su predstavljene pod tri glavna strateška cilja s dalje razrađenim specifičnim ciljevima i mjerama.

• Ustrajnost/entuzijazam
• Nasljeđe (individualni stvaraoci snažnih osobnosti, tradicija kvalitetnih obrazovnih institucija, dobar muzejsko-galerijski sustav)
• Iskustvo
• Umreženost i fleksibilnost udruga
• Stručnost udruga (kadroviranje prema sposobnostima)
• Kvalitetna infrastruktura javnih ustanova
• Znanja (know-how)

• Slaba umreženost institucija
• Tromost institucija u odnosu na ekonomske promjene
• Nefleksibilnost institucija
• Neregulirano tržište umjetnina
• Nepostojanje zakona o vizualnim umjetnostima
• Nepostojanje komore (poput primjerice komore arhitekata)
• Nedostatak komercijalnog galerijskog sustava
• Nedostatak poticajnih mjera za ulaganje u umjetnost/stvaranje povoljnijih uvjeta za mecene/sponzore
• Nedostatak kvalitetnog i kvantitativnog obrazovanja u polju vizualne kulture u osnovnim i srednjim školama
• Slabo regulirano javno-privatno partnerstvo
• Nepostojanje javnih prostora za udruge
• Nepostojanje mehanizama za regulaciju upravljanja i odlučivanja vizualnom umjetnošću u javnom prostoru
• Slaba suradnja obrazovnih institucija s muzejsko-galerijskim sustavom
• Nepostojanje cehovske regulative za isplaćivanje izlagačkog honorara umjetnicima

• Povećanje prepoznatljivosti umjetnika na međunarodnoj sceni
• Prostorni potencijali, pr. mali prostori u širem centru grada i velika napuštena industrijska/vojna postrojenja odnosno objekti koja se mogu pretvoriti u istraživačke i umjetničke prostore
• Moguće poticanje poduzetničke djelatnosti u kulturi u gradskim prostorima
• Turistički potencijal kulturnih manifestacija
• Dobra umreženost institucija s Turističkom zajednicom (u smjeru strateškog razmišljanja)
• Umjetnička praksa u muzejskim institucijama kao mogućnost volontiranja
• Dodatno iskorištavanje povoljne geografske lokacije grada (Austrija/Italija/Slovenija/BiH)
• Umreženost izlagačkih institucija (koordinacija termina otvaranja, zajedničke manifestacije…)
• Poticajne mjere u poduzetništvu u području komercijalnih galerija (prostor, sredstva za izlaganje na sajmovima…)

• Nepostojanje legislative za zapošljavanje stručnog kadra iz novih zanimanja (kulturni menadžeri, medijatori)
• Nestanak fondova međunarodne suradnje u Gradu Zagrebu
• Političko kadroviranje institucija

Poticati poboljšanje edukacije o vizualnim umjetnostima kroz:

• uvođenje dodatnih obrazovnih programa za vizualne umjetnosti u osnovnim i srednjim školama
• programe suradnje obrazovnih ustanova s filmskim klubovima, muzejsko-galerijskim sustavom, udrugama i pojedincima kroz iniciranje i realizaciju kreativnih projekata
• programe razvoja poduzetničke djelatnosti u vizualnim umjetnostima

Poticati poslovno i razvojno povezivanje, umrežavanje i suradnju unutar područja vizualne umjetnosti i suradnju s drugim KKI kroz:

• osnivanje i jačanje rada strukovne udruge aktera u vizualnim umjetnostima
• zajedničke razvojne projekte institucija i ustanova u vizualnim umjetnostima

projekte suradnje aktera u vizualnim umjetnostima s drugim KKI i gospodarskim i društvenim djelatnostima (turistički potencijal kulturnih, sportskih i drugih djelatnosti u gradu)

• Uključiti vizualne umjetnosti u novi sustav djelatnosti i indikatora za mjerenje doprinosa KKI gospodarskom i društvenom razvoju kroz:
• uvođenje djelatnosti vizualnih umjetnosti kao dijela KKI u gradsku statistiku (dopuna NKD)
• pilot provedbu statističkog praćenja vizualnih umjetnosti

Poticati promociju sektora vizualnih umjetnosti i njegove uloge u razvoju grada kroz:

• kreiranje i provedbu programa za povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti aktera u vizualnim umjetnostima na gradskoj, državnoj i međunarodnoj sceni (gradske godišnje nagrade, priznanja za najbolje kreativne i inovativne radove)
• programe sudjelovanja vizualnih umjetnosti u aktivnostima KKI i drugih sektora u gradu (turizam, gospodarstvo, sport i dr.)
• predstavljanje postignuća vizualnih umjetnosti u medijima i njihove uloge i doprinosa u razvoju grada

Poboljšati uvjete za razvoj vizualnih umjetnosti kroz:

• Informiranje i educiranje gradske uprave o potencijalima i značaju vizualnih umjetnosti za povećanje atraktivnosti i vidljivosti grada na europskoj i svjetskoj razini
• uspostavu mehanizama za regulaciju upravljanja i odlučivanja te korištenja vizualnih umjetnosti u javnom prostoru
• veću dostupnost i povoljnije uvjete korištenja gradskih javnih prostora akterima za kreativni razvoj vizualnih umjetnosti (npr. mali prostori u širem centru grada i velika napuštena industrijska/vojna postrojenja odnosno objekti koji se mogu pretvoriti u istraživačke i umjetničke prostore)
• uspostavu i jačanje komercijalnog galerijskog sustava u gradu
• uspostavu i primjenu profesionalnih standarda za zapošljavanje stručnog kadra iz novih zanimanja (kulturni menadžeri, medijatori)
• utvrđivanje i provedbu cehovske regulative za plaćanje angažmana akterima u vizualnoj umjetnosti (npr. isplaćivanje izlagačkog honorara umjetnicima)

Poboljšati pristup financiranju poslovanja i razvoja vizualnih umjetnosti kroz:

• informiranje o mogućnostima i dostupnosti izvora financiranja (razni državni i gradski programi, zaklade i donacije, inozemni izvori i dr.)
• podršku u korištenju fondova EU, domaćih i drugih međunarodnih izvora
• uspostavu sustava poticaja za ulaganje u vizualne umjetnosti i stvaranje povoljnijih uvjeta za mecene/sponzore

Uspostaviti Centar za KKI i poticati njegov rad na razvoju KKI kroz:

• formaliziranje intrasektorske suradnje za područje vizualnih umjetnosti i drugih kulturnih i kreativnih industrija (povezivanje gradskih ureda, javnih poduzeća i ustanova na programima i projektima koji se tiču kulturnih i kreativnih industrija)
• omogućavanje i promicanje povezivanja vizualnih umjetnosti i drugih kulturnih i kreativnih industrija s ostalim granama gospodarstva (match-making, monitoring i evaluacija javno-privatnih partnerstva na području grada Zagreba)
• proaktivno promicanje intersektorskog umrežavanja
• oblikovanje politike poticaja za osnivanje malih i srednjih poduzeća u kulturnim i kreativnim industrijama
• poticanje međunarodne vidljivosti i suradnje zagrebačkih kulturnih i kreativnih industrija
• Temeljno područje rada administrativne jedinice prati propozicije Akcijskog plana poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu a koje su predstavljene pod tri glavna strateška cilja s dalje razrađenim specifičnim ciljevima i mjerama.